Kada mišljenje postaje novinarstvo

15.07.2022. / 08:53

Kada nečije mišljenje, lišeno objektivnog pristupa temi, postane novinarstvo?

Onda kada publika to želi i traži.

Rubrika mišljenje u novinama nekada je bila ona koja pokreće polemike, promjene, razgovore. Nekada se publika toliko ljutila zbog mišljenja da bi pisala pisma i slala ih redakciji.

Danas je format u kojem se mišljenje objavljuje nešto drukčije, ali je uloga u društvu podjednako važna.

Zašto medij danas, kada imamo komentare na portalima, forume, društvene mreže i blogove treba imati rubriku mišljenje?

Mišljenje je potrebno jer čitatelji/ice to žele

Istraživanja godinama kontinuirano pokazuju da povjerenje u medije ima pad. Da bi se povjerenje publike vratilo, a medij ponovno postao kredibilan izvor informacija redakcije moraju raditi na povezivanju s publikom. Mišljenja u kojima se otvoreno polemizira o problemima koje publika ima i u kojima se dovodi u pitanje ispravnost nekih postupaka odličan su način otvaranja komunikacije s publikom.

Baš ovakav primjer u medijima imamo danas, dok ovaj tekst nastaje. Na makedonskom Portalu Sloboden pečat objavljen je tekst “Francuski prijedlog alat za maltretiranje Makedonije.” Čitateljima/cama je jasno stavljeno do znanja da se radi o mišljenju autorice Sonje Hristovske Urinovske. Po tonu i po oštrini odmah je jasno da se ne radi o objektivnom izvještavanju. “Alat za maltretiranje”, “moralni kolaps europskih ideja” nisu prihvatljive konstrukcije iz perspektive objektivnosti i novinarske etike.

Jesu li konstrukcije neistinite? Možemo reći da nisu. Iz perspektive poin of view novinarstva u kojem novinar/ka zauzima mišljenje o temi o kojoj izvještava ovako oštre riječi su sasvim primjerene u situaciji kada vam netko negira jezik, identitet i postojanje. Publika je to prepoznala i na društvenoj mreži Facebook pokazala veliki interes za dijeljenje i komentiranje ovog teksta.

dafs

 

Interes publike za ovu temu postoji. Jasno je da su objektivne vijesti pročitane, ali sastavni dio ove informacije je i osjećaj nepravde s kojim ljudi pristupaju sadržajima na ovu temu. Zato je mišljenje dobar način da se pokrene komunikacija s publikom.

O čemu se isplati “misliti u medijima”

Ovakvom podnaslovu je cilj zadržati vašu pažnju, ali zaista postoje teme o kojima se više isplati pisati mišljenje u medijima. To su one teme koje izravno utječu na kvalitet života ljudi u zajednicama.

Potvrda za ovu “isplativost” ako to tako možemo nazvati je promjena koju je Desert Sun proveo 2019. godine pod vodstvom urednice Julie Makinen.

U ljeto 2019. godine stranice mišljenja The Desert Sun uzele su "odmor" od nacionalne politike. Ovu promjenu urednica Julie Makinen analizirala je u svojoj kolumni riječima: “U mjesecu srpnju smo se odmorili od svih makinacija Washingtona i vratili fokus ovdje kod kuće, bez kolumni, bez karikatura i bez pisama o predsjedniku, Kongresu, Vrhovnom sudu itd.

Bila sam inspirirana radom triju sveučilišnih istraživača/ica iz države Louisiana, Texas A&M i Colorado State koji su objavili fascinantnu i zabrinjavajuću studiju koja je otkrila da je izumiranje lokalnih novina diljem zemlje doprinosi političkoj polarizaciji.

Al Franco, koji je tada bio naš urednik mišljenja, i ja željeli smo da sve u našem dijelu mišljenja tog mjeseca bude o stvarima koje se događaju ovdje u dolini Coachella ili u Kaliforniji.”

af

Ovaj eksperiment nije potaknut željom da se zaista uzme odmor od nacionalne politike. Urednica Makinen proučavala je istraživanje u kojem se navodi da se jedan od pet lokalnih medija ugasi. Od 2008. do 2017. godine ukupan broj zaposlenih u redakcijama pao je sa 71.000 zaposlenika/ce na 39.000, prema statistici američkog Zavoda za radnu statistiku.

Makinen je zaključila da manje novina i manje novinara/ki znači da postoji manje prilika da se sazna o lokalnim političarima, problemima i kontroverzama, a većina građana/ki ne prestaje konzumirati vijesti, oni se okreću nacionalnim izvorima.

Rezultati promišljenog objavljivanja mišljenja

Jednan od istraživača u ovom projektu, Joshua P. Darr, docent političke komunikacije na Državnom sveučilištu Louisiana, komentirao je kako je Desert Sun uspio u ovom eksperimentu.

Prema njegovim riječima odustajanje od nacionalne politike u rubrici mišljenja nije zaustavilo polarizaciju u društvu koja je rastući problem, već je značajno usporilo njezin rast.

Čitatelji/ice Desert Suna zadovoljni/e su promjenom. Online čitateljstvo rubrike mišljenjima gotovo se udvostručilo, a u anketama koje su provedene nakon eksperimenta, gotovo je pet puta više čitatelja/ica reklo da odobrava eksperiment.

Ovaj eksperiment je pomogao Desert Sunu da regrutira više autora/ica mišljenja, koji su zatim nastavili pisati u narednim mjesecima.

Prema mišljenjima istraživača zadržavanjem lokalnog fokusa, stranica s mišljenjem mogla bi odigrati ulogu u vraćanju povjerenja i pomoći lokalnim novinama da prežive teška vremena.

Kako ovaj eksperiment primijeniti na lokalne medije na Balkanu

Iako postoje velike razlike u tržištima na kojima mediji traju i opstaju, jedna stvar je konstanta, a to je polarizacija u društvu.

Ovaj eksperiment može biti primjer kako odgovarajuća urednička politika, vješto vođene i moderirane teme mogu graditi promjene u društvu u Americi i na Balkanu. Pod uvjetom da postoji održiv način u kojem ovakav pristup može opstati.

 

Ocijenite kvalitet članka