Sada kada smo svjesni da činjenice nisu uvijek istinite kako bi trebale biti, te da ih najčešće treba provjeravati prije nego na njima utemeljimo svoju priču i članak, postajemo i svjesni da je to proces koji traje. Pa se kao pitanje samo nameće kako biti i aktuelan i vjerodostojan u isto vrijeme. Aktuelnost nije nužno i vjerodostojnost, i obratno. Ali u svakom slučaju, uvijek težimo postići oboje.
Ono što svakom novinaru/ki može pomoći u tom zadatku jesu mali i jednostavni savjeti i koraci koji zahtjevan i dugotrajan postupak olakšavaju. Ti koraci nužno ne znače da će vaš tekst isprva biti brže napisan ili objavljen, već da će se postupak njegovog nastajanja temeljiti na tačnim i provjerenim činjenicama, i biti ispravno kontekstualno postavljen. S vremenom, kako vam fact-checking bude ulazio pod kožu, i o svakom članku budete razmišljali u tom kontektu, doći će i potrebna brzina koja donosi aktuelnost.
Jer u ovom poslu, poslu provjere činjenica, važno je biti uporan i dosljedan. A činjenice, zasnovane na dokazima, su ono što dugujete vašim čitateljima i čitateljkama i povjerenju koje vam ukazuju.
Zato je, kao prvo, jako bitno od čega polazite i na čemu temeljite svoj tekst.
Prostije rečeno, citat vam treba biti svetinja
Bez obzira radi li se o nečemu što je neko javno izrekao, ili prenosite odlomak nekog dokumenta/teksta, bitno je da ga prenesete u izvornom obliku, kako je originalno nastao. Citate je bitno ne prepričavati, niti ih kratiti tamo gdje vaš interes prestaje, već prenijeti od riječi do riječi.
Kada činjenično provjeravate samo dio nekog izgovorenog citata, njegov ostatak bitan je prevashodno jer mu daje potreban kontekst. Sporadično vađenje dijelova citata često dovede do konfuzije, ili odvede u pogrešnom smjeru i do pogrešnih zaključaka.
S druge strane, ako se radi o dijelovima nekog teksta ili dokumenta, ne zaboravite da pored izvornog dijela o kojem pišete, date i izvorno tumačenje teksta iz kojeg dio potiče. I ne brinite, ako sam autor nije unaprijed tumačenje dao, od autora isti možete zatražiti. Bitno je da ne lutate, ili proizvoljno interpretirate.
Zaključak: Strogo se držite se izrečenog!
Često će se desiti da želite da pišete i morate da provjeravate tačnost, zvanične izjave nekog od nosioca javnih funkcija. Potrudite se da izvor te izjave bude video, a ne već objavljen tekst nekog drugog medija. Ako se radi o službenoj sjednici neke javne institucije, a video o njoj nije dostupan, pokušajte pronaći stenogram sjednice. Ili jednostavno zatražite da vam ga dostave, na to svakako imate pravo.
Neka zadnje utočište izvora informacija bude već objavljen tekst drugog medija. Ako ga već koristite kao izvor za određeni citat, jer vam druga opcija nije na raspolaganju, neka to bude tekst kredibilnog medija kojem vjerujete i za kojeg znate da svoj rad temelji na provjerenim činjenicama. U suprotnom, lako će se desiti da provjeravate pogrešno prenesenu ili pogrešno istumačenu izjavu, odnosno citat.
Pohranjujte i arhivirajte
Izvore svojih tačnih informacija uvijek sigurno pohranjujte i arhivirajte. Rekonstrukcije i izmjene web stranica mogu dovesti do trajnog gubitka izvora vaših informacija. Koristeći alate kao što su archive.org ili druge internet arhive knjiga, dokumenata, tekstova i svega drugog što postoji na internetu, lako i sigurno ćete spasiti svoj izvor informacije od trajnog odumiranja. Pored toga što vaš tekst treba i mora sadržavati linkove koji vode do potrebnih dokaza, nikada ne znate kada će vam isti ponovo zatrebati.
Nije loše imati, a ipak je jednostavno za napraviti, svoju malu bazu podataka i službenih dokumenata. Materijale sa sjednica vlada i parlamenata, zapisnike i stenograme sa istih, te druge relevantne izvještaje i dokumente nadležnih institucija, možete jednostavno skinuti sa web stranica i spasiti na sigurno. Uz malo planiranja i dobru organizaciju, sve dokumente možete sortirati i napraviti pretraživim koristeći neki od dostupnih prostora za online pohranjivanje dokumenata, vezanih za vaš privatni email račun (Google Drive, OneDrive i sl.).
I dok se institucije vlasti širom regiona još uvijek bore sa transparentnošću, sporo razlučujući koji dio njihovog rada treba biti javan, u kojem obimu i kojem vremenskom rasponu, svojom bazom podataka umanjujete bojazan da ćete ostati bez istih ako se desi da ih nekada obrišu ili uklone. Kontinuirano praćenje rada institucija važnih za vaš posao brzo može postati rutina, pa vaša baza jednako brzo može postati dostupna.
Sutra, dok neko drugi čeka neki izvještaj iz 2019. godine da mu se službeno uruči, vi ga već možete imati u svojoj bazi, i na osnovu njega napisati svoj tekst.
Obezbijediti najvažnije državne dokumente i eksperte/ice
Pokušajte za sebe i svoju bazu retroaktivno obezbijediti najvažnije državne dokumente, kao što su npr. budžeti i njihova izvršenja. Zamolite nadležne institucije da vam ih proslijede za posljednih 10 godina, jer rijetko su dostupni online, a trebat će vam i više nego što mislite. Ako je moguće, neka vam ih dostave u otvorenom formatu, koji će biti lakše pretraživ i korišten. Izbjegavajte skenirane dokumente, koji se ne mogu pretraživati, jer će put do pronalaska potrebne informacije trajati puno duže. Naravno, nekada nećete imati opciju, ali uvijek ostaje da insistirate na njoj jer na to imate pravo.
Obezbijedite se i bazom eksperata/ica, kao i kontaktima drugih relevantnih osoba, koje vam brzo i jednostavno mogu pružiti relevantne činjenice, informacije ili dokumentaciju. Iskusniji kolega/ica novinar/ka ili fect-checker/ka sigurno će vam rado proslijediti svoje kontakte, dok u slobodno vrijeme možete i sami istražiti i pripremiti sve ono što vam tokom rada može zatrebati.
I tačno, ne možete unaprijed pretpostaviti sve što će vam zatrebati. Ali dobar plan je pola gotovog posla. Zamislite šta bi se desilo da ga još i realizujete.
