Ako ste pozorno pratili i čitali šta smo do sada pisali, onda već zasigurno znate da činjenice mogu biti prevrtljive. Na oko istinite, mogu imati potpuno drugo značenje ako se o njima ne povede računa. Za njih (činjenice) je najbitnije da su tačne, provjereno tačne, ispravno prenesene, te kontekstualno ispravno istumačene.
Znamo da odgovorni novinari/ke pišu objektivno i na osnovu istinitih činjenica, stvarajući odgovorne i kredibilne medije kojima se vjeruje. I dok profit generalno diktira medijsko tržište, povjerenje građana i građanki koje vam daju zbog onoga što pišete treba biti pokazatelj vaše uspješnosti, te uspješnosti medija u kojem radite.
U fact-checking svijetu, odnosno svijetu medija kojima je osnovna, a često i jedina zadaća provjera činjenica, najčešće je ta provjera usmjerena na ono što dolazi od nosilaca javnih funkcija. Izjave, intervjui, javni govori i obraćanja predsjednika/ca država i vlada, parlamentaraca/ki, ministara/ki, direktora/ki javnih kompanija, širom svijeta i svakodnevno se provjeravaju. Dodatno, često prate i provjeravaju ispunjenost predizbornih obećanja kako političkih partija na vlasti, tako i izabranih predsjednika/ca država.
Jedan broj fact-checking medija u svijetu ima širi opus djelovanja, pa pored nosilaca/teljki javnih funkcija, provjeravaju i ono šte govore i neke druge javne ličnosti, kao što su različiti analitičari/ke koji svakodnevno zauzimaju značajan medijski prostor.
Rade po unaprijed određenim, često sličnim metodologijama, koje jasno propisuju kako i na koji način provjeriti sve gore pobrojano. Također, dobro su umreženi, rade zajedno, te svakodnevno dijele između sebe aktuelne, a provjerene informacije.
Eh sad, ako niste fact-checker, a ovaj tekst treba da služi kao pomoć na putu vašeg provjeravanja činjenica, vjerovatno se pitate zašto ih spominjem i kakve veze ti mediji imaju sa vašim radom?
Ako ste noviran/ka koja se bavi dnevno-političkim dešavanjima u vašoj zemlji ili regionu, fect-checking mediji nepresušan su vam izvor pouzdanih i već provjerenih informacija. Svi njihovi članci, ako se tiču onoga o čemu trenutno pišete, mogu biti vaš pouzdan izvor informacije. Bili oni vezani za provjeru tačnosti i istinitosti izjava nosilaca javnih funkcija, ili za provjeru ispunjenosti predizbornih obećanja političkih partija, sadrže mnoštvo arhiviranih linkova sa različitim službenim izvještajima, državnim budžetima i drugim relevantnim dokumentima koje sadrže baš ono što vama treba kako biste provjerili iznesenu činjenicu. Kratkim pretraživanjem arhive njihovih članaka, vjerovatno ćete laške doći do željenog dokumenta nego pretražujući website nadležne institucije.
Dodatno, mogu vam skratiti vrijeme beskrajnog lutanja kroz zapisnike sjednica vlada i parlamenata, dok tražite podatak na tačno kojoj sjedici je usvojen određeni izvještaj ili zakon. Ukoliko su pisali o izvještaju ili zakonu za kojim tragate, vrlo je vjerovatno da će o istom imati i sve druge relevantne podatke.
Kroz praćenje ispunjenosti predizbornih obećanja, fact-checking medji prate i različite ekonomske parametre, kao što je rast BDP-a, zaposlenosti, uvoza i izvoza i sl. Također, prate socijalnu politiku jedne zemlje, povećanje ili smanjenje specifičnih socijalnih davanja, ili budžetska izdvajanja za različite nivoe obrazovanja.
I da ne biste prolazili kroz desetine budžeta i izvještaja o njihovom izvršenju da bi provjerili da li rastu budžetska izdvajanja za predškolsko obrazovanje ili desetine statiskičkih i poreznih izvještaja da bi utvrdili da postoji nagli skok u zaposlenosti u posljednjoj godini, dovoljno je pronaći njihov članak na navedene teme i doći do provjerene činjenice, potkrijeljene potrebnim dokazima i pouzdanim, arhiviranim izvorima.
Njihov rad novinari/ke često zanemaruju. Sistematičnost u radu i stroga metodologija čine ih arhivom provjerenih podataka i različitih oblika izjava, ali i službenih dokumenata i drugih službenih informacija. Zato se nemojte libiti svoj pouzdan i kredibilan izvor potražiti baš u njihovom radu. A i veća je vjerovatnoća da će vam kolega fact-checker brže pomoći doći da tačne informacije i njenog izvora, nego nadležna služba određene institucije.
Naravno, nekada određenu informaciju i činjenicu morate sami provjeriti, od početka do kraja. I bez obzira o čemu se radi, da li prevazilazi dnevna društveno-politička zbivanja, te je vijest koju samo prenosite ili je pak sami pišete, bitno je da ste sigurni da leži na tačnim i provjerenim podacima.
Kako to zapravo u praksi izgleda?
Imate izjavu određenog političara oko koje gradite svoj članak. Neka to bude ova izjava ispod.
„Mi smo to iskreno očekivali kada smo završili jedan od najkompleksnijih i najsloženijih zadataka, a to je uspješno odgovaranje na pitanja iz upitnika. Nažalost nije tada došlo do dodjeljivanja kandidatskog statusa ne zato što BiH nije realizirala svoje obaveze sa evropske agende. Naprotiv, mi smo realizirali sve obaveze, ali smo slali loše političke poruke.” (Denis Zvizdić, 20.01.2020.)
Koristeći navedenu izjavu, želite napisati članak kojim ćete dati osvrt na to da li je Bosna i Hercegovina realizirala sve obaveze sa evropske agende. Ne pouzdavajući se u izrečeno, prije pisanja članka provjerit ćete navode u izjavi.
Šta je to što se ovdje može provjeriti?
Najprije identifikujete koji dijelovi izjave se mogu provjeriti, a onda koji su dijelovi izjave koji se trebaju provjeriti.
U ovom konkretnom slučaju su to slijedeći dijelovi izjave „uspješno odgovaranje na pitanja iz upitnika“ i „mi (BiH) smo realizirali sve obaveze“. I jedan i drugi dio izjave i mogu se i trebaju provjeriti kako bi vaš članak bio utemeljen na tačnim i provjerenim činjenicama.
Sljedeći korak je pronaći činjenice tražeći najbolje moguće dokaze koji su vam na raspolaganju.
Gdje nalazite činjenice? U kojim su dokazima?
Najsigurnije ih je tražiti u službenim dokumentima javnih institucija, kako što su:
- Budžeti i izvještaji o njihovom izvršenju;
- Godišnji izvještaji o radu nadležnih institucija;
- Različiti tematski izvještaji nadležnih institucija, kao i
- Sva druga dokumenta koja jedna javna institucija obajvljuje.
Kada govorimo o javnim institucijama, tu svakako u vrhu treba imati u vidu nadležne statističke organe, koji u svojim biltenima i godišnjacima sublimiraju najvažnije društvene i ekonomske pokazatelje jedne zemlje, njenih regija, pa do nivoa jedinica lokalne samouprave.
U zavisnosti od toga šta tačno provjeravate, činjenice ćete tražiti kod različitih institucija vlasti. Ipak, neke institucije su dominantno prisutne kroz vaš rad, kao što su ministarstva finansija, porezni i inspekcijski organi uprave, te neki drugi. Zato je bitno podrobnije se upoznati sa njihovim radom, i uspostaviti solidne kontakte sa konkretnim osobama, zaduženim za distribuciju informacija.
Ako pak činjenice i informacije nisu javno dostupne, obratit ćete se nadležnoj instituciji tražeći iste. Usmeno ili pismeno, bitno je pokušati do informacija doći što brže. Ukoliko institucija nije raspoložena pružiti informaciju na osnovu novinarskog zahtjeva, uvijek vam ostaje da je zatražite putem zahtjeva za slobodu pristupa informacijama.
Ako se vratimo na naš konkretan slučaj, činjenice o tome da li je BiH zaista ispunila sve obaveze sa evropske agende možemo i trebali bi potražiti kod relevantnih, međunarodnih institucija, kao što je Evropska komisija.
Postupak je isti. Tražite službeni dokument ili izvještaj koji govori o evropskom putu BiH, možda službeno saopštenje za javnost, a ako pisani trag ne postoji, obratit ćete se Evropskoj komisiji da provjerite navedeno.
Zahtijeva vrijeme, kako smo ranije već naučili, ali vaš članak čini mnogo interesantnijim, objektivnijim i pouzdanijim od samog prenošenja izjave.
Relevantna udruženja i nevladine organizacije također su mjesto na kojem često možete provjeriti tačnost onoga o čemu pišete. Brojne takve organizacije djeluju u stručnim oblastima, kao što je zaštita okoliša, zagađenje vazduha i okoline i sl. Pored posjedovanja velikog broja podataka o oblasti u kojoj djeluju, stručni su istumačiti i podatke koje im predočite.
Ipak, budite oprezni sa pojedinačnim, stručnim mišljenjima. Bez obzira ko je njihov autor, mogu biti pristrasna ili pisana iz skrivenih motiva. Ako ih već želite koristiti kao izvor informacija, potrudite se pronaći barem dva mišljenja iz iste oblasti.
Savjet za kraj. Ako provjeravate činjenice koje je neko izgovorio, pa u procesu utvrdite da one nisu tačne ili su djelimično tačne, obavezno zatražite komentar osobe koja ih je izgovorila. Vaš članak time dobija dodatni kredibilitet, naglašava vašu objektivnost, a osobi od koje tražite komentar daje šansu da odbrani svoj ili možda prihvati vaš zaključak.
Sličan postupak prolazite i sa svakom drugom izjavom ili činjenicom koju provjeravate. Jedino se izvori vaših dokaza mijenjaju.
