Građansko novinarstvo: Projekti u kojima je informacija u službi građana i zajednice

31.05.2024. / 08:49
Autor/ica
Share
citizen journalism
citizen journalism

Građanski mediji ne žele samo "informirati" ili "zabaviti", već opremiti ljude informacijama koje su im potrebne da bi mjesta u kojima žive učinili boljim uz pomoć građanskih informacija.

Ono što smo nekada zvali građanskim novinarstvom odnosilo se na sudjelovanje građana/ki u kreiranju vijesti o događaju koje bira uredništvo.

Novo, građansko novinarstvo danas bira teme koje građani/ke trebaju, a uz pomoć tehnologije s medijem ostvaruju kolaboraciju.

U ovom tekstu donosimo primjere novog građanskog novinarstva koje je čitavoj zajednici donijelo ogromnu vrijednost.

Kako prevazići kalupe novinarstva

WhatsApp grupa koja imigrantima daje informacije o socijalnim uslugama. Analiza autobusnih linija u Detroitu, provedena u suradnji sa stanovnicima Detroita. Internetski spomenik za Njujorčane/ke koji su umrli od Covid-19.

Ovo su projekti koji su okrenuti ka davanju informacija potrebnih ljudima kako bi zajednice u kojima žive učinili boljim.

Komercijalno tržište nagrađuje informacijske monopole, ono što se u posljednje vrijeme pojavljuje su pluralističke mreže u kojima su informacije fluidne, usluge se dijele, a mediji nastaju u suradnji s ljudima koji žele služiti. Ovo je novi način stvaranja medija i uređivačke politike.

"Putokaz za lokalne vijesti" vodič nastao na temelju razgovora s više od 50 lokalnih novinara/ki, voditelja/ica neprofitnih novinskih organizacija i financijera/ki građanske medije definira kao:

Građanske informacije su visokokvalitetne informacije koje se mogu provjeriti i koje omogućuju ljudima da odgovore na zajedničke potrebe poboljšavanjem lokalne koordinacije, rješavanja problema, sustava javne odgovornosti i povezanosti.

Kako se stvaraju visokokvalitetne informacije?

U primjeru građanskog novinarstva o javnom prijevozu u Detroitu, u članku portala Outlier se navodi da su čitatelji/ice kontinuirano govorili „Nije uvijek lako kretati se javnim prijevozom. Autobusi kasne oko 40% vremena, a gotovo 10% njih uopće ne dolazi. Detroiteri su nam uvijek iznova govorili: kroz ankete, otvorene razgovore u redakciji i javne komentare tijekom gradskih sastanaka - bore se s prijevozom.“

Kako bi istražili priču i saznali više o tome, Detroit Documenters proveli su više od 40 sati vozeći se autobusom u studenom 2022. Na portalu je objavljen vodič u kojem je dokumentirano što dobro funkcionira i što treba poboljšati. Intervjuirali su vozače, zapisivali bilješke, snimali zvuk i snimali slike tijekom putovanja.

Sva pitanja o javnom prijevozu u Detroitu javno su dostupna na lokalnom mediju. Detalje iz vožnje gradom prikupljali su građani/ke (i objavljivali sve na Twitteru), novinari/ke, volonteri/ke. Sve informacije dostupne su građanima/kama, turistima/icama, studentima/icama.

Građansko novinarstvo spoj tradicionalnog novinarstva, inovativne tehnologije i angažmana zajednice

Građanski informacijski proizvodi često spajaju tradicionalne novinarske prakse s inovativnom upotrebom tehnologije i angažmanom zajednice. Oni često nadilaze tradicionalne medije i daju prioritet oblicima priče i modelima proizvodnje i distribucije koji najučinkovitije dosežu i angažiraju njihovu zajednicu i ključne potrebe za informacijama.

Takav projekt realiziran je tijekom poplava 2014. godine u Srbiji, riječ je portalu Poplave.rs.

Stanje u kriznim područjima i potrebe najugroženijih bili su dostupni svima zahvaljujući angažmanu oko 300 ljudi: 250 volontera na terenu i 50 angažiranih na sajtu. Wordpress developer Sibin Grašić bio je jedan od njih.

foto Twitter
Foto: Screen shot Twitter

"Sve ovo ne bi bilo moguće bez ogromne požrtvovanosti ljudi koji učestvuju u celom projektu. Funkcionisanje sajtova 24 časa dnevno iziskuje velike napore, pa bi nam snažnija podrška javnih službi i ostalih organizacija kao što je Crveni krst umnogome pomogla", rekao je jedan od administratora sajta Sibin Grašić. On je apelovao na sve ljude koji su aktivni na društvenim mrežama da na koji god način mogu verifikuju informaciju pre prosleđivanja.

„Mapa prihvatnih centara nam je bila mnogo bitnija jer smo je koristili mnogo duže. Dok je trajala evakuacija i vraćanje ljudi, praćenje ljudi. Konstantno nam je bilo potrebno da znamo koliko ima volontera, da li su potrebni voda, hrana, odeća i obuća. Mi smo sve to stavili u jednu tabelu koju su svi mogli da vide. Čak su je i mediji šerovali, a podaci iz nje su prikazivani i na mapi Beograda. Imali ste mapu grada sa tačnom lokacijom centra, a sa desne strane se prikazivalo trenutno stanje“, prisjeća se Grašić.

Brojni životi su spašeni, a do ugroženih je u njihovim domovima ili prihvatnim centrima širom Srbije stigla pomoć zahvaljujući informacijama, koje su u kritičnim danima poplava 2014. godine, munjevito sustizale jedna drugu na internet adresi poplave.rs.

Početna stranica portala poplave.rs
Foto: Početna stranica portala poplave.rs; Web.archive.org

Ovaj projekt u kojem je sudjelovalo najmanje profesionalnih novinara/ki sadržavao je elemente izravnog izvještavanja o katastrofama, interaktivne mape, angažirali su zajednicu dajući informacije o članovima obitelji koji su bili ugroženi poplavama.

Projekt poplave.rs je doživio toliki uspjeh jer nije bilo drugog načina da doznate toliko detaljne informacije s terena. Tradicionalno medijsko izvještavanje nije nudilo detaljna izvješća o svakom prihvatnom centru, svakoj osobi za kojom se traga, ulogu inovativnog građanskog medija preuzelo je 300 volontera koji su svojim radom popunjavali informacijske praznine.

Promjena poslovnog modela i načina rada

Imati građanski medij ne znači uzeti od očevidaca slike s mjesta nesreće ili katastrofe i takve „sirove“ neobrađene fotografije objaviti uz napomenu „foto: građani.“

U „Putokazu za lokalne vijesti“ stoji da praktičari građanskih medija ne mijenjaju samo poslovni model: oni mijenjaju i sam rad.

Građanski mediji ispitali su i ispravili dosadašnje uobičajene uredničke prakse koje su stvarale i pojačavale strah i pristranost. Oni daju prioritet ljudima na koje su se regionalne novine rijetko fokusirale – a ponekad su im i aktivno nanosile štetu – uključujući Afroamerikance, osobe koje ne govore engleski, ljude koji se suočavaju s ekonomskim siromaštvom, ruralne zajednice i zajednice u malim gradovima. Građanske medije često osnivaju ljudi iz skupina koje su dugo marginalizirane u redakcijama i unutar zajednice kojoj su te redakcije trebale služiti.

Još jedno obilježje praktičari građanskih medija je korištenje inovativnih digitalnih alata kako bi pozvali zajednice u svoj rad, čime su izvješćivanje i uređivanje pretvorili u transparentnije radnje.

Ona tehnologija koja je ugrozila tradicionalne medije u rukama građanskih medija postala je kanal za uključivanje više ljudi u proces razumijevanja onoga što zajednice trebaju znati.

Ocijenite kvalitet članka