

Znate li koje mjesto na ljestvici povjerenja zauzima vaš medij?
Ako bi vam netko rekao da postoji recept za povjerenje u medije, biste li ga vi tražili?
Recept zaista postoji i zove se Trust Project News.
Radi se o projektu koji je nastao na temelju istraživanja o povjerenju u medije.
Istraživanje je otkrilo da transparentnost Trust Projecta pomaže ljudima lakše razlikovati novinarstvo s integritetom od glasina i obmana, i da se partneri Trust Project Newsa uvijek pridržavaju nekoliko pravila:
Kako proces vraćanja povjerenja u medije izgleda u praksi
Europske web stranice, koje su postale dio Trust Project-a, prošle su opsežan proces implementacije:
- ocjenjivanje i ažuriranje politika
- stvaranje novih postupaka
- dodavanje transparentnosti postojećim standardima.
Standardi transparentnosti koji su dio procesa implementacije, The Trust Project je razvio u suradnji s publikom i novinskim organizacijama diljem svijeta.
Sva ova pravila i upute pomažu medijima da preuzmu odgovornost za sadržaje koje objavljuju i osiguraju pouzdane izvore informacija koje su u javnom interesu.
Poljuljano povjerenje teško je vratiti. Problem su i etikete koje mediji dobiju. Ako je medij jednom obilježen kao stranački, aktivistički ili nešto slično, teško je promijeniti percepciju ljudi. Nije uopće važno ima li to veze s istinom.
Iz Trust Project-a su uradili istraživanje, pitali su ljude što traže u pouzdanim medijima. Na temelju njihovih odgovora stvoreni su "pokazatelji povjerenja" (8 Trust indicators) koje će novinari ugraditi na web stranice s vijestima.
8 pokazatelja povjerenja u medije
Prilikom definiranja 8 Trust indikatora pomoću kojih publika može provjeriti povjerenje u medije, ponuđena su i pitanja uz svaki indikator da bi publici bilo što lakše doći do odgovora. Pitanja navodimo uz svaki indikator posebno:
Najbolje prakse
- Tko financira web stranicu? Koja je njegova misija?
- Koji standardi i etika vode proces prikupljanja vijesti?
- Što se događa ako novinar ima veze s temom?
Ako postoje bilo kakvi utjecaji (financijski, emotivni, moralni) mora postojati proces koji će informaciju zaštititi i održati je objektivnom i realnom. Potrebno je čitatelju pružiti informaciju o tim utjecajima i na taj način sačuvati povjerenje, ne kao objektivan nego kao potpuno transparentan i iskren medij.
Novinarsko vještačenje
- Tko je ovo napravio?
- Postoje li pojedinosti o novinaru, uključujući podatke za kontakt, područja znanja i druge priče na kojima su radili?
Na news portalima, uz svaki tekst stoji ime autora/ice u obliku linka koji vodi na sve tekstove koje je autor/ica napisao/la za taj medij. Klikanjem na ovaj link publika ima uvid u sve teme kojima se autor/ica bavio/la, kakav pristup tim temama ima, jesu li to bile vijesti ili kolumne i eseji...
Vrsta sadržaja
- Što je to?
- Vidite li oznake s jasnim definicijama koje razlikuju mišljenje, analizu i sadržaj oglašivača (ili sponzora) od vijesti?
Ako se čitatelj/ica mora pitati što čitam, jer u prvih nekoliko sekundi to nije jasno, sigurno postoji prostor da se transparentnost podigne na višu razinu. Ako u mediju postoji težnja da se gradi i jača povjerenje, mora biti jasno koju rubriku publika čita i je li u rubrici jasno označeno što je informacija, komentar, esej...
Navodi i reference
- Što je izvor?
- Govori li vam web stranica odakle su došli njezini podaci?
- Imate li pristup izvornom materijalu iza činjenica i tvrdnji o istražnim, kontroverznim ili detaljnim pričama?
Ako je izvor informacije u mediju Redakcija ili Admin, a taj izvor je ujedno i autor teksta, tu nešto nije dobro. Imati vijest bez izvora ostavlja mnogo prostora za manipulaciju.
Ove vijesti mogu biti točne, ali im se ne može vjerovati jer ne sadržavaju ni jedan element koji ulijeva povjerenje.
Metode
- Zašto je to bio prioritet?
- Zbog istraživanja, dubinskih ili kontroverznih priča, zašto su se bavili tom temom?
- Kako su prošli proces?
Ova pitanja mogu dobro razjasniti obračune koje preko medija prakticiraju pojedine skupine ljudi. Često se radi o obračunima političkih protivnika pred izbore.
Čitatelju/ici je važno znati odgovor zašto se baš sada (npr. uoči lokalnih izbora) bave ovom temom, a prethodnih 10 godina to nije bilo toliko važno da bi se mediji time bavili. Odgovor na ova pitanja neće imati nikakve veze sa politikom, ali će imati vezu s tim kojem se mediju može dati povjerenje jer je politički neovisan i transparentan.
Lokalni izvor
- Poznaju li zajednicu?
- Je li izvještavanje obavljeno na licu mjesta?
- Postoje li dokazi dubokog poznavanja lokalne situacije ili zajednice?
Pisati o lokalnoj zajednici, a da niste ni čuli ni vidjeli situaciju u njoj povlači za sobom praksu koja je doprinijela smanjenju povjerenja u medije, copy-paste novinarstvo.
Pokazivanjem da razumijete određenu lokalnu zajednicu, medij ulijeva povjerenje da će i sljedeći put izvještavati kvalitetno o onom što utječe na živote u toj zajednici.
Različiti glasovi
- Koji su napori i obveze uredništva da drukčije perspektive dovede do društvenih i demografskih razlika?
- Jesu li neke zajednice ili perspektive uključene samo stereotipno ili čak potpuno nedostaju?
Zadatak medija je doprinositi popravljanju stanja u društvu i pomjerati granice. Ili bi tako trebalo biti. Objavljivati informacije bez senzacionalizma i zastupati sve društvene skupine jednako prilikom informiranja je način da svi, pa i marginalizirane skupine znaju da medij služi i njima.
Aktivne povratne informacije
- Kako vaša web stranica pomaže u postavljanju dobrih pitanja i pronalaženju odgovora, pozivanju na odgovornost moćnih ljudi i institucija i osiguravanju točnosti?
- Možete li dati povratnu informaciju koja bi mogla isprovocirati, promijeniti ili proširiti priču?
Ako će medij biti (kako se kod nas u žargonu često kaže) kao kamilica, odnosno uvijek neutralan i korektan, to bi značilo da ne zastupa nikoga, pa čak ni onoga tko je kliknuo da vidi sadržaj.
Takvi, politički korektni, nemaju snagu bilo što mijenjati u društvu.
Novinarka Sally Lehrman, osnivačica i izvršna direktorica The Trust Project-a, na pitanje je li implementacija Trust project-a ista u svim zemljama, kazala: “Možda mislite da je svaka zemlja drugačija, ali ono što smo otkrili je da su osnove iste. Novinarstvo postoji kako bi služilo javnosti i dalo informacije potrebne za donošenje odluka. To znači da moramo imati stroge smjernice o etici i sukobu interesa. Moramo biti jasni kada imenujemo izvore, a kada ne zbog njihove sigurnosti, moramo slušati različite perspektive i moramo dizati glas onih koji su manje moćni. Sve su te stvari zajedničke i dijele ih sve novinske organizacije.”