Sve više ljudi izbjegava vijesti

15.06.2022. / 15:04
Autor/ica
Share
Izbjegavanje vijesti
Izbjegavanje vijesti

Danas je Reuters Institute objavio rezultate svog istraživanja Digital News Report  2022. Iako izvještaj ne uključuje podatke iz našeg regiona, osim Hrvatske, ipak daje značajan uvid u navike publike koji se odnose i na nas s obzirom da uključuje 50% svjetskog stanovništva. Dok je prošlogodišnji izvještaj davao pozitivne znakove za medijsku industriju kroz povećanu konzumaciju i povjerenje uoči drugog vala zaključavanja uzrokovanog pandemijom koronavirusa, ove godine su nalazi manje optimistični. 

Dok je jedna grupa medija širom svijeta prijavila rekordne brojeve digitalnih pretplata i rastućih prihoda istraživanje je utvrdilo smanjen interes za vijesti kao i generalnu konzumaciju ovakvih sadržaja. Povjerenje u medije je također opalo, iako je i dalje na višem nivou u odnosu na period prije početka pandemije. To se najviše oslikava u zamoru od vijesti, ne samo po pitanju politike i COVID-19 već i drugih tema sa „brojem ljudi koji aktivno izbjegavaju vijesti značajno raste“. 

Iako se primarno skupljanje podataka za ovaj izvještaj desilo u februaru, prije ruske agresije na Ukrajinu koja je sigurno povećala konzumaciju vijesti, drugi krug izvještavanja iz aprila ove godine u 5 država ukazuje na dalje produbljivanje selektivnog izbjegavanja vijesti, čak i u zemljama poput Poljske i Njemačke koje su direktno pogođene ovim sukobom. U izvještaju se nalazi posebno poglavlje posvećeno uticaju ukrajinske krize na stavove prema medijskom izvještavanju. 

Izvještaj je također odvojio poseban prostor za istraživanje mlađih grupa (osoba ispod 30 godina starosti) čiji su rezultati pokazali da je ova grupa, koja je odrasla sa društvenim medijima, ne samo drugačija, nego drugačija nego što je bila u prošlosti. Značajan dio ovog dijela istraživanja uključuju i nove vizualne mreže za vijesti kao što su TikTok i Instagram gdje su uključeni i rezultati kvalitativnih istraživanja u tri zemlje (UK, SAD i Brazil). 

Podaci za ovaj izvještaj su prikupljeni u 46 tržišta na šest kontinenata, a najznačajniji rezultati koji su predstavljeni u izvršnom sažetku su slijedeći: 

  • Povjerenje u vijesti je palo u skoro pola država uključenih u istraživanje, a poraslo je samo u sedam što je djelomično umanjilo dobitke koji su nastali tokom vrhunca pandemije koronavirusa. Prosječno 42% ispitanika_ca je izjavilo da većinom vjeruju vijestima. Finska je jedina zemlja sa najvišim nivoom sveukupnog povjerenjea (69%) dok je u SAD povjerenje opalo za tri procentna poena i najniže je zabilježeno u ovom istraživanju (26%). 
  • Konzumacija tradicionalnih medija (TV i štampa) je opalo još više u posljednjih godinu dana (prije invazije na Ukrajinu) dok online i društvena konzumacija nije nadoknadila tu razliku. 
  • Selektivno izbjegavanje vijesti je u porastu i čak se udvostručilo u Brazilu (54%) i Ujedinjenom Kraljevstu (46%) u posljednjih pet godina. Mnogi ispitanici_ce su odgovorili da je razlog izbjegavanja vijesti negativan uticaj na njihovo raspoloženje. Značajan broj mlađih i manje obrazovanih ljudi kao razlog izbjegavanja navode otežano razumjevanje i praćenje sa sugestijom da bi mediji mogli učiniti više da pojednostave jezik i bolje objasne ili kontekstualiziraju kompleksne priče. 
  • U pet zemalja gdje je urađeno naknadno istraživanje nakon početka ruske agresije na Ukrajinu došlo je do porasta konzumacije televizijskih vijesti, posebno u onim zemljama koje su bliže sukobu kao što stu Njemačka i Poljska koje su ujedno vidjele najveći porast konzumacije. Ovo je ipak imalo utjecaj i na selektivno izbjegavanje vijesti koje je poraslo još više. 
  • Globalna zabrinutost za lažne i obmanjujuće informacije je ove godine ostalo stabilno sa rasponom od 72% u Keniji i Nigeriji do samo 32% u Njemačkoj i 31% u Austriji. U većini zemalja publika je uočila više lažnih informacija vezanih za koronavirus u odnosu na politiku dok je situacija u Turskoj, Keniji i Filipinima obrnuta. 
  • Unatoč povećanjima plaćanja za online vijesti u malom broju bogatih zemalja (Australia, Njemačka, Švedska) podaci ukazuju na usporavanje sveukupnog rasta pretplata. Najkritičniji izazov za pretplatu je ubjeđivanje mlađih ljudi da se pretplate s obzirom da je prosječna dob pretplatnika skoro 50 godina starosti. 

Kakvo je stanje u regionu

Dok su zemlje iz regiona Zapadnog Balkana već poslovično isključene iz ovakvih globalnih istraživanja postoje ipak neki podaci koji nam mogu ukazati na jednake trendove koji su predstavljeni u ovogodišnjem izvještaju Reutersa poput onih za Hrvatsku

Dok generalne podatke o glavnim brendovima u Hrvatskoj možete pogledati sami ono što je interesantno je da iako prvi online brand na listi ima više publike (56%) u odnosu na tradicionalne brendove poput TV gdje prvi medij na listi ima 52% publike, povjerenje u online brand je niže (46%) dok prvi tradicionalni brend na listi ima prosječno povjerenje od 58%. Što se tiče generalnog povjerenja u vijesti ono je na niskom nivou od 38% dok je nešto malo više (41%) u kontekstu povjerenja u medije koje konzumiraju ispitanici_ce. Povjerenje u medije je najniže u dobnim skupinama do 34 godine starosti (24% u skupini 18-24 i 26% u skupini 25-34). 

Kada su društvene mreže u pitanju Facebook je najdominantniji kao izvor vijesti (57%) ali je ipak interesantan podatak o korištenju Instagrama za vijesti koji je na 14% WhatsAppa 20% dok su na najnižem nivou LinkeIn sa 3%, TikTok 5% i Telegram 7%. 

Kada je izbjegavanje vijesti u pitanju 58% ispitanika_ca iz Hrvatske ponekad ili često izbjegava vijesti gdje žene to čine više 66% u odnosu na muškarece 49%. Kada su dobne skupine u pitanju najmanje vijesti izbjegavaju mladi od 18 do 24 godina starosti (46%) dok je skupina od 25-34 ona koja ih najviše izbjegava (65%). 

Od ukupnog broja ispitanika_ca pretplatu je plaćalo samo njih 8% gdje su muškarci to činili u malo većem procentu 10% u odnosu na žene 6%. Najinteresantniji podatak, s obzirom na gorepospomenuti globalni izazov da se mladi ispod 30 godina starosti ubijede da počnu plaćati za vijesti, je da u Hrvatskoj za vijesti najviše plaća upravo ova skupina (18-24 12% i 25-34 10%). 

Iako ovakva istraživanja ne uključuju sve zemlje Zapadnog Balkana podaci koji su prikupljeni za Hrvatsku ukazuju na slične trendove i u ostalim zemljama regiona te uveliko pomažu u dobijanju slike stanja na pojedinačnim tržištima. 

Ocijenite kvalitet članka