Znamo da krize mogu potaknuti nove načine ponašanja, ponekad dovodeći do promjena u rodnim normama i podržavajući trajne promjene prema rodnoj ravnopravnosti. Ali s pandemijom mnoge su rodne nejednakosti pojačane i ovo vrijeme je pokazalo koliko još borbi treba dobiti da bi se jednakost između žena i muškaraca postigla.
Indivivualna podrška i pristup kreiranju prostora jednakih mogućnosti pokazali su se kao jedini koji funcionišu tokom ovih teških vremena. Žene, ali i muškarci, pomoć su dobijali iz svojih uskih krugova, bez institucionalne ili podrške koja je trebala da dođe od njihovih poslodavaca/ki. Tako su se i mnogi novinari/ke našli u situaciji rada od kuće bez sistemske podrške, primorani da sami podnesu teret svih izazova koje su stavljene pred njih, očekujući potpunu funcionalnost i produkciju rada.
Povodom Međunarodnog dana žena, razgovarali smo sa novinarkom Anom Anastasovskom, urednicom „Sloboden Pečat“ iz Sjeverne Makedonije. Zanimalo nas je kako je ona doživjela prethodnu godinu, te koliko je bilo teško uskladiti sve obaveze.
Rad od kuće je težak, jer cijeli teret pada na ženu
Balkansmedia: Pitanje neravnopravnog položaja žena i muškaraca u novinarstvu postojala je i prije pandemije. Sada, godinu nakon početka pandemije, čini se da se taj položaj još više pogoršao. Kako ste vi, kao novinarka, doživjeli prethodnu godinu?
Ana Anastasovska: Proglašenje pandemije u Makedoniji kao i širom svijeta bio je pravi šok za sve nas. Suočili smo se sa situacijom o kojoj nismo ni sanjali. Na početku je problem bio kako raditi, a da se zdravlje svih zaposlenih ne ugrožava. Vlada je donijela uredbu prema kojoj su roditelji djece do 10 godina bili oslobođeni obaveze odlaska na posao. Ovakvu smo mjeru, razumije se iskoristili svi zaposleni koji imamo malu djecu, ali to nije moglo trajati vječno. Zatim je menadžment u dogovoru sa nama zaposlenima donio odluku da se čitava redakcija, kako web site, tako i novine, preseli kući te da radimo od kuće. Uzimajući u obzir da novinarski posao zahtijeva izlazak na teren, kontakte i razgovore sa ljudima, pandemija je itekako utjecala na cjelokupan proizvodni proces i kvalitet vijesti.
Balkansmedia: Znamo da živimo u patrijarhalnom sistemu vrijednosti, gdje su žene nerijetko stavljene u nepovoljan položaj i nose višestruki teret. One se brinu i o domu, o porodici, ali i o poslu. Koliko je bilo teško za vas u prethodnoj godini uskladiti sve ove obaveze, pogotovo ukoliko ste bili primorani raditi od kuće?
Ana Anastasovska: Rad od kuće je definitivno jako težak, uzimajući u obzir da kao što ste spomenuli, cjelokupni teret pada na ženu. Djeca su ostala kod kuće da prate online nastavu. I ona su bila zatečena kao i mi, sjedila su pred računarima, ne znajući šta da rade. Imaš dvoje djece koja prate online nastavu i koja te svakih 10 minuta nešto pitaju, sve ti nešto traže, u međuvremenu moraš da kuhaš, da ih odvedeš na trening, a ti se moraš skoncentrisati, pisati i čitati tekstove. I to me zaista ponekad izluđuje. Ali se trudim da ostanem smirena i da sve poslove završim na vrijeme. Suprug mi pomaže koliko može i kad je kod kuće, ali njegov posao je takav da je čitav dan na putu.
Polako ali sigurno idemo u pravcu razbijanja predrasuda
Balkansmedia: Koliko po vama postoji svijesti među vašim kolegama o činjenici da su novinarke neravnopravne, te ako mislite da postoji, zašto je to tako?
Ana Anastasovska: Kolege sa kojima radim su itekako svjesne čitavog tereta koji nose žene u ovakvoj situaciji, iz razloga što i veći dio njih igra žensku ulogu kod kuće. Ostali su da rade od kuće, njihove supruge idu na posao, pa su teret kućnih obaveza i djeca pali i na njih. I oni kuhaju, pomažu djeci sa online nastavom i učenjem, i savršeno se slažemo i razumijemo. I svakako pokrivamo se i podržavamo.
Balkansmedia: Kako gledate na činjenicu da većinom novinarke izvještavaju o neravnopravnom položaju žena, odnosno da se novinari ne žele baviti temama neravnopravnosti spolova?
Ana Anastasovska: Činjenica da novinari ne žele izvještavati o neravnopravnom položaju žena dolazi iz mentalnog sklopa naroda na Balkanu. Kod nas još uvijek vlada onaj patrijarhalni princip, da su kućne obaveze posao žena i da se na tu temu nema o čemu diskutovati. Svakako da svi muškarci ne razmišljaju tako. Potrebno je vremena da se ovaj mentalni sklop iskorijeni i mislim da polako ali zasigurno idemo u tom pravcu. Mnogi mladi danas ne gledaju tako na stvari i smatram da će se tokom vremena promijeniti percepcija uloge muškaraca i žena u društvu. „Sloboden pečat“ se kao medij trudi da pokriva ove teme koliko može više, a u cilju isticanja ljepote žena sa svih aspekata, ne mislim samo na vanjsku ljepotu, u sklopu našeg medija, više od godinu dana, izlazi dodatak „Ženski pečat“ koji je posvećen isključivo ženama.
