Naša heroina Marijana Bojanić, izvršna direktorica televizije vijesti i Daily pressa u okviru kojeg rade i dnevni list Vijesti i poral Vijesti, podstaknuta ratom u Ukrajini je napisala prvu anti-ratnu pjesmu posvećenu djeci Ukrajine. Pjesma je već doživjela veliki uspjeh u cijeloj regiji, a kako navodi Marijana već je prevedena i na deset jezika.
Povodom objavljivanja ove pjesme, željeli smo razgovarati s njom o samoj motivaciji da kao novinarka napiše jedan ovakav tekst.
“Vijesti” su crnogorski medij koji se zasigurno ističe i van nacionalnih granica po svom pristupu i humanitarnim akcijama koje organizuju zbog različitih potreba. Tako su i povodom rata u Ukrajini organizovali donatorsko veče kako bi prikupili novac za djecu Ukrajine. Sve su ovo bili povodi da razgovaramo sa njom, te da je ujedno pitamo da nam kaže svoje mišljenje kako bi mediji trebali izvještavati o ratu i koliko je danas promijenjen pristup medijskog izvještavanja, odnosno da li je uopšte još uvijek moguće ostati neutralan.
Balkansmedia: Vi ste napisali tekst za prvi anti-ratni spot posvećen djeci Ukrajine na ovim prostorima. Možete li nam reći malo o kreativnom procesu i Vašoj motivaciji da napišete tekst?
Marijana Bojanić: Slike rata, djece koja ostaju bez najbližih, srušeni domovi, izbjegličke kolone, stradanja i neizvjesnost su u meni probudili najdublju tugu, ali i želju da nešto učinim, makar malo, što bi razumjeli svi dobronamjerni ljudi i pokrenuli se na akciju.
Slike stradanja vratile su mi i potisnuta sjećanja na ono što smo mi sa područja ex Yu preživljavali devedesetih godina kada je i moje spokojno i bajkovito djetinjstvo bilo prekinuto užasima rata.
Sa druge strane - u samom korijenu nastanka medija u kojima radim je anti-ratni aktivizam - od Monitora, preko novine, televizije, portala Vijesti i Centra za istraživačko novinarstvo - osnivači su uvijek dizali glas protiv nepravde i agresije moćnih. Sve to je uticalo da pjesmu napišem, skoro pa u jednom dahu, dok sam sa koleginicama i kolegama pripremala akciju pomoći djeci Ukrajine. Pjesmu je odmah komponovao Danijel Alibabić, aranžman uradio Dejan Božović, djeca Milica Radan i Komnen Vuković su je sa puno emocija otpjevali, kao i cijeli hor D moll. Samo nekoliko dana kasnije snimili smo i spot koji se već "vrti" u zemljama regije, a volonteri koji žele da se ovaj apel za mir čuje sto dalje su je do sada preveli na desetak jezika.
Balkansmedia: "Vijesti" su prošle sedmice organizovale donatorsko veče i prikupili ste 10.000 eura za pomoć Ukrajini. Koliko je važno da se mediji uključe u ovakve i slične akcije?
Mediji su, po svojoj prirodi, društveno-odgovorne organizacije koje profesionalnim i etičkim izvještavanjem doprinose demokratskom razvoju i jednakim šansama za sve, propagiraju mir i bore se protiv dezinformacija. Tako rade profesionalni mediji. No, Vijesti idu i korak dalje pa organizujemo pomoć kad god je to moguće i pozivamo druge da nam se pridruže. Kada je bio zemljotres u susjednoj Hrvatskoj, sakupljali smo pomoć za djecu i slali u Petrinju, poklonili cjelokupan prihod od tiraža novogodišnjeg izdanja Vijesti za pomoć pogođenima u zemljotresu. Građanke i građani Crne Gore su se masovno odazvali i naša redakcija je bila prepuna paketa pomoći za djecu, firme su uplaćivale novac, čitaoci su kupovali i po desetak primjeraka Vijesti samo da bi što više pomogli unesrećenima. Glas profesionalnih medija se čuje glasnije i dalje a povjerenje koje ljudi imaju u nas je rezultiralo velikom, ljudskom, toplom akcijom za naše susjede.
Kako je Ukrajina daleko i nije jednostavno organizovati pomoć u namirnicama odlučili smo se da napravimo donatorsko veče na koje su bili pozvani diplomatski predstavnici, biznismeni, političari, ljudi iz javnog života. Željeli smo da to veče bude u potpunosti posvećeno Ukrajini pa smo pronašli i sjajne naše sugrađane porijeklom iz Ukrajine koji su za tu noć pripremali ukrajinske specijalitete. Te večeri prikupljeno je 10.000 eura pomoći i zaista smo posebno ponosni na rezultat i odjek akcije, kao i na sve dobre ljude koji su se odazvali.
Balkansmedia: Kome ste namijenili ova sredstva pomoći, generalnom stanovništvu Ukrajine ili specifično medijskim organizacijama?
Pomoć je namijenjena djeci Ukrajine i prikupljeni novac smo uplatili na humanitarni žiro-račun ambasade Ukrajine u Crnoj Gori u želji da ga oni, koji najbolje razumiju potrebe sunarodnika, raspodijele.
Balkansmedia: Da li planirate organizovati još neke događaje i postoje li još neki napori za pomoć Ukrajini koje bismo mi mogli podijeliti sa posjetiocima Balkansmedia.org portala?
Uz nadu da će rat brzo stati, a stradanja prestati - trudićemo se da organizujemo još akcija pomoći a sve zavisno od daljih dešavanja, mogućnosti i potreba. Za sada smo - zbog interesovanja dobrih ljudi oglasili nastavak akcije prikupljanja novca.
Balkansmedia: Imate li neki savjet za medije u regionu koji se odnose na izvještavanje o ratu u Ukrajini, a i načine na koji mogu pomoći i pružiti podršku?
Prije svega - pravovremenim, tačnim i istinitim izvještavanjem o svim zbivanjima vezanim za rat u Ukrajini i izbjegličku krizu. Ovo je vrijeme kada svaki stanovnik planete koji ima internet može poslati "vijest". Na nama je da svaku tri puta provjerimo prije nego je objavimo. To nije lak posao ali je društveno važan i naša odgovornost je velika. U trci sa vremenom ne smijemo rizikovati i objaviti nešto što se kasnije može ispostaviti kao lažna vijest, kao namontirani snimak, kao nešto što diže paniku ili je proizvod nekog neprimjerenog i opasnog uticaja. Zato je važan fact checking koji nije jednostavan u ratnim vremenima i u doba kada je poplava dezinformacija opasna koliko i pandemija. Urednici moraju stajati na prvoj liniji odbrane profesionalizma i etike i boriti se za tačne, a ne samo brze informacije. Zato moram istaći da novinari i urednici televizije, novine i portala Vijesti i u ovim kriznim vremenima opravdavaju titulu redakcija i medija u koje građanke i građani Crne Gore imaju najveće povjerenje, uz najveću gledanost i čitanost koje same, bez povjerenja, nijesu dovoljan reper za ocjenjivanje kvaliteta jednog medija.
Bilo bi dobro da se mediji sa naših govornih prostora udruže i da napravimo veliku zajedničku akciju koja ne bi značila samo materijalnu pomoć, već i humanu snagu medijskih kuća u naporu da se pošalje poruka mira i solidarnosti.
Balkansmedia: Već se decenijama ističe kao pravilo novinarstva objektivnost i neutralnost. Koliko je nekoliko zadnjih decenija, po vašem mišljenju, ovaj pristup promijenjen i da li je uopšte još uvijek moguće biti neutralan?
Suštinski je važno pridržavati se najviših etičkih standarda novinarstva i biti profesionalan. Samo tako možemo doprinijeti tome da su profesionalni mediji važni i stabilni. U trenutku kada su internet i društvene mreže postale dio svakodnevnice to nije jednostavno, jer pseudoredakcije danas "niču" po dnevnim sobama, sa kauča, u političkim partijama ili ozbiljnim centrima moći. Teško je u toj šumi dezinformacija običnim građankama i građanima razlučiti šta je od interesa javnosti a šta je interesantno javnosti. To su dva različita pojma i ne smijemo hodati po ivici samo da bismo imali ekskluzivu, gledanost ili čitanost. Sve to "plati" društvo a ceh dezinformacijama nije ni malo naivna stvar ni u jednoj zajednici. Medijski pluralizam, kako se često misli, nije puki broj raznolikih medija. Medijski pluralizam ne postoji ako ne postoje snažne profesionalne redakcije u kojima rade urednici "od formata" i novinari koji poznaju etičke standarde i pridržavaju ih se. Građanke i građani "vrte kanale", posjećuju razne portale ali, na kraju, vjeruju onima koji ih nikada nisu prevarili.
